UNIZG FOI u sklopu znanstveno kompetitivnog Horizon projekta TRIAD razvija sveobuhvatni AI okvir za škole Europe

Kako koristiti umjetnu inteligenciju (AI) u školama tako da učenici bolje uče, razvijaju kritičko mišljenje i samostalno rješavaju probleme? U traženju odgovora na to pitanje sudjeluje Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike (FOI) koji s jedanaest partnera iz sedam europskih zemalja razvija sveobuhvatan okvir primjene AI-ja u obrazovanju. Projekt TRIAD povezuje obrazovne znanosti, umjetnu inteligenciju i neuroznanost kako bi istražio što se događa tijekom učenja uz AI te rezultate pretočio u konkretne smjernice i scenarije poučavanja za škole diljem Europe.

Riječ je o trogodišnjem znanstveno-kompetitivnom projektu financiranom iz programa Horizon Europe, s doprinosom Europske unije od gotovo 3,4 milijuna eura. Konzorcij okuplja 11 organizacija, a koordinira ga njemačko Sveučilište RPTU Kaiserslautern-Landau. Takva suradnja povezuje istraživačka znanja s iskustvom obrazovnih ustanova i tehnoloških partnera, s ciljem razvoja rješenja primjenjivih u različitim europskim školskim sustavima.

Voditeljica projektnog tima na FOI-ju, prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep ističe da projekt polazi od izazova s kojim se sve češće susreću nastavnici i roditelji: učenicima su dostupni alati koji u nekoliko sekundi mogu napisati tekst, ponuditi rješenje zadatka ili objasniti složen pojam, ali brz odgovor sam po sebi ne znači i usvojeno znanje te razvoj kognitivnih sposobnosti poput kritičkog mišljenja i rješavanja problema. Istraživači će zato ispitivati u kojim uvjetima i kako AI može poduprijeti razvoj kognitivnih sposobnosti, a kada potiče pretjerano oslanjanje na gotova rješenja i alate umjetne inteligencije. Istodobno će pratiti kako se uporaba tehnologije i umjetne inteligencije odražava na emocionalnu i socijalnu dobrobit mladih. Ističe da će okvir obuhvatiti sve razine primjene umjetne inteligencije u školama, od konceptualnih i strateških smjernica do konkretnih scenarija poučavanja. Posebno naglašava važnost sudjelovanja FOI-ja u međunarodnom konzorciju koji okuplja znanstvenike i institucije s prepoznatim međunarodnim rezultatima u područjima umjetne inteligencije i obrazovanja.

Posebnu vrijednost projektu daje primjena neuroznanstvenih metoda, uključujući mjerenje moždane aktivnosti. Njihovim povezivanjem s istraživanjima u učionicama, znanstvenici će nastojati bolje razumjeti kada AI alati potiču procese učenja, a kada angažman učenika ostaje bez razvoja kognitivnih sposobnosti. Time će donositelji odluka i kreatori strategija dobiti znanstveno utemeljenu podlogu za odluke o tome kako i u kojim situacijama koristiti umjetnu inteligenciju.

Istraživanja su usmjerena na učenike u dobi od 12 do 18 godina, a pilot-studije obuhvatit će oko tisuću učenika u Njemačkoj, Litvi, Finskoj, Grčkoj, Italiji i Hrvatskoj. U stvarnom školskom okruženju provjeravat će se okvir koji povezuje pismenost, matematičke i prirodoslovne sposobnosti s kritičkim mišljenjem, suradnjom te digitalnom i AI pismenošću. Važan dio bit će i praćenje dobrobiti učenika te osiguravanje da razvijeni pristupi budu dostupni učenicima različitih potreba i mogućnosti.

Generativna umjetna inteligencija već je postala dio svakodnevnog života brojnih tinejdžera, no škole još uvijek istražuju načine za njezinu smislenu integraciju u obrazovni sustav. Zbog nedostatka takvih sustavnih okvira otvaraju se ključna pitanja: kako umjetna inteligencija može pomoći u učenju? Odmažu li AI alati učenicima u razvoju kritičkog mišljenja ili ih možemo iskoristiti da pomognu u razvoju kritičkog mišljenja i naučiti kako da daju potporu u odlučivanju i rješavanju problema? Također, kako uporaba tehnologije utječe na emocionalnu i socijalnu dobrobit adolescenata?

S ciljem pronalaska odgovora na ova pitanja i pružanja sustavne podrške obrazovnim ustanovama, znanstvenici i istraživači će tijekom trogodišnjeg razdoblja razviti integrirani okvir kompetencija koji povezuje osnovne predmetne vještine (pismenost, matematičke i znanstvene sposobnosti), transverzalne kompetencije (kritičko mišljenje, suradnju, vještine učenja), AI kompetencije te indikatore dobrobiti učenika. Ovaj okvir testirat će se u stvarnom školskom okruženju kroz pilot-studije koje će obuhvatiti oko tisuću učenika iz škola u Njemačkoj, Litvi, Finskoj, Grčkoj, Hrvatskoj i Italiji.

FOI sudjeluje u svim radnim paketima projekta, a posebno će doprinijeti u izradi politika i smjernica za donošenje odluka o primjeni AI-a u školama Europe. Također će pridonijeti prijenosu rezultata istraživanja u obrazovnu praksu. Njegov tim sudjelovat će u razvoju praktičnih materijala i alata, profesionalnom razvoju nastavnika i razvoju mikrokvalifikacija te oblikovanju preporuka za dugoročnu i širu primjenu projektnih rezultata. Za sudjelovanje FOI-ja predviđeno je 212.500 eura europskog financiranja.

Početni sastanak konzorcija održan je 21. i 22. rujna 2026. u Kaiserslauternu, gdje su partneri usuglasili istraživački pristup i prve aktivnosti. Projekt punog naziva TRIAD – Balancing Foundational and AI Competences for Inclusive, Well-being-Oriented Education započeo je 1. rujna 2026. i trajat će do 31. kolovoza 2029. godine.

Očekivani rezultati uključuju sveobuhvatni okvir za AI za škole Europe, politike i strategije kao i preporuke na strateškoj razini, scenarije poučavanja, digitalne materijale (eng. toolkitove) za učenike i nastavnike. Njihova je svrha pomoći školama da umjetnu inteligenciju koriste promišljeno, uz razvoj kognitivnih sposobnosti učenika: odlučivanje, rješavanje problema, kritičko mišljenje, vodeći računa o inkluzivnosti i osiguranju dobrobiti svih dionika u doba disruptivne tehnologije.

Uz voditeljicu projektnog tima na FOI-ju, članovi su i prof. dr. sc. Neven Vrček, izv. prof. dr. sc. Nikola Kadoić, izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin, doc. dr. sc. Bojan Žugec, Petra Vondra, mag. inf. i Josipa Bađari, prof.

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za istraživanje (REA). Europska unija niti tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.