Mehanizam za oporavak i otpornost – hoćemo li iskoristiti prilike za modernizaciju visokog obrazovanja i jačanje istraživačkog i inovacijskog kapaciteta?

Mehanizam za oporavak i otpornost je središnji dio instrumenta NextGenerationEU, s ciljem ublažavanja gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije. Izdašna financijska sredstva za provedbu nužnih reformi i investicija, u ukupnom iznosu od 672,5 milijardi eura, trebale bi države članice pripremiti za održiv oporavak, spremnije za buduće izazove i nove prilike.

Uvjet za korištenje planiranih sredstava je pripremljen Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kojim države članice predlažu reforme i ulaganja koja će odgovoriti na izazove utvrđene Posebnim preporukama Vijeća EU za 2019/2020.g. i osigurati minimalno 20% ukupnih sredstava NPOO za digitalnu tranziciju te minimalno 37% ukupnih sredstava NPOO za zelenu tranziciju.

Hrvatska je za svoj NPOO, u okviru Mehanizma, osigurala financijska sredstava u iznosu od gotovo 75 milijardi kuna (9,9 milijardi eura) od čega je 47,5 milijardi kuna (6,3 milijarde eura) bespovratnih sredstava, a oko 27 milijardi kuna (3,6 milijardi eura) povoljnih zajmova.

Komponente i udjeli u NPOO su sljedeći:

1. Gospodarstvo (54%)

2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina (9%)

3. Obrazovanje, znanost i istraživanje (15%)

4. Tržište rada i socijalna zaštita (4%)

5. Zdravstvo (5%)

6. Inicijativa: Obnova zgrada (12%)

Za sektor znanosti i obrazovanja najznačajnija sredstva predviđena su u trećoj komponenti „Obrazovanje, znanost i istraživanje“ provedbom 5 reformi i 9 ulaganja u ukupnom iznosu od 7,5 milijardi kuna. Reforme i ulaganja biti će usmjereni na unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja i obrazovanja i poticanje izvrsnosti svih dionika sustava. Krajnji je cilj doprinos inovativnosti,  konkurentnosti i otpornosti gospodarstva.

Od spomenutih 5 reformi, 4 su planirane u našem sektoru :

• Modernizacija visokog obrazovanja
• Reforma i jačanje kapaciteta javnog znanstveno-istraživačkog sektora za istraživanje i razvoj
• Stvaranje okvira za privlačenje studenata i istraživača u STEM i ICT područjima
• Poboljšanje učinkovitosti javnih ulaganja u području istraživanja, razvoja i inovacija.

Modernizacija visokog obrazovanja podrazumijeva povećanje dostupnosti, kvalitete i relevantnosti visokog obrazovanja i planira se provesti aktivnostima čija je ukupna vrijednost procijenjena na 633 milijardi kuna u periodu 06/2021 – 08/2026. Planirano je unaprjeđenje normativnog okvira u visokom obrazovanju (novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, izmjene i dopune Zakona o osiguravanju kvalitete u ZVO) i uvođenje novog modela financiranja javnih visokih učilišta temeljenog na rezultatima: utjecajnijim publikacijama, većem broju kompetitivnih projekata (npr. Obzor Europa), jačoj međunarodnoj suradnji, povećanom broju projekata s gospodarstvom i sl. Najveći dio spomenutog iznosa bespovratnih sredstava predviđen je za digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja ulaganjem u digitalnu nastavnu infrastrukturu i digitalizaciju administrativnih procesa (npr. digitalni registar diploma), povećanju smještajnih kapaciteta i proširenju nastavnih kapaciteta u prioritetnim znanstvenim i obrazovnim područjima (osiguravaju najveću zapošljivost). Ulaganjima će biti obuhvaćena visoka učilišta, studentski domovi/kampusi, nastavnici i studenti.

Preostali iznos od 2,4 milijarde kuna predviđen je za provedbu 3 reforme koje imaju zajednički opći cilj : podizanje istraživačkog i inovacijskog kapaciteta u slijedećih 5 godina. Reforme su odgovor na preporuke Europske komisije i provedene analize Svjetske banke radi unaprjeđenja sustava znanosti i inovacija čiji zaključci upućuju na nužnost povećanih ulaganja u IRI i napredne tehnologije te smanjenje rascjepkanosti i neučinkovitosti politika i institucija u području istraživanja i inovacija. Investicije uključuju pripremu novog okvira programskih sporazuma i provedbu novog institucionalnog financiranja javnih visokih učilišta i znanstvenih instituta (dodatno „top-up“ financiranje u kombinaciji sa sredstvima državnog proračuna).

Za institucije koje će uvesti novi model financiranja kroz programske sporazume osigurati će se financiranje znanstveno-istraživačke infrastrukture (laboratorijski prostori, kapitalna znanstvena oprema i instrumenti, zbirke, arhive, podatkovni i računalni sustavi i komunikacijske mreže) bilo koji drugi oblik jedinstvene infrastrukture koja je prijeko potrebna za postizanje izvrsnosti u istraživanju i inovacijama. Kao i u svim sličnim pozivima iz OP Konkurentnost i kohezija 2014-2020 biti će potrebno dokazati usmjerenost infrastrukture na povećanje učinkovitosti i ciljana istraživanja definirana u S3 strategiji i usklađenost s nacionalnim strateškim ciljevima.

STEM i ICT područja posebno su istaknuti kroz razvoj poticajnih modela za privlačenje studenata i napredovanje istraživača, investicije u provođenje vrhunskih znanstvenih istraživanja i istraživačko-tehnološku infrastrukturu u STEM i ICT područjima. Neki od programa koji će se financirati su: dodjela STEM i ICT stipendija, program mladih istraživača, program uspostave samostalne karijere,  program mobilnosti, start-up/spin-off poduzeća mladih istraživača i program stažiranja u gospodarstvu. I na kraju, svjesni svih poteškoća i manjkavosti postojećeg sustava kompetitivnog projektnog financiranja pozdravljamo najavu novih programa za razvoj vrhunske znanosti i prijenosa znanstvenih rezultata u inovativne proizvode i usluge te s time povezano jačanje kapaciteta Hrvatske zaklade za znanost za provedbu novih programa.  Za prijenos tehnologija i znanja s visokih učilišta u gospodarstvo posebno će se financirati programi: dokazivanje inovativnog koncepta, program za ciljana interdisciplinarna istraživanja i program transfera tehnologije.

Iz svega navedenog jednostavno je zaključiti kako se radi o prilično ambicioznim planovima reformskih aktivnosti. Naglasak stavljam na uvjetovanost provedbi reformi jer je to najveći izazov ovog nacionalnog plana. Iz perspektive projektnog menadžera s višegodišnjim iskustvom u upravljanju EU projektnim ciklusom u sektoru ZVO, mogu reći da imamo i potrebna znanja i vještine za uspješnu provedbu EU projekata i u tom dijelu je rizik minimalan. No koliko smo spremni za sustavne promjene i značajnije iskorake prema ulaganju u budućnost iduće generacije (Ursula von der Leyen, 08.07.2021.) vidjet ćemo vrlo brzo jer su izdašna sredstva raspoloživa u ograničenom vremenskom periodu. Dodatni izazov predstavlja dinamika plaćanja planiranih investicija: predfinanciranje u iznosu od samo 13% je uplaćeno u državni proračun a sva ostala plaćanja će se vršiti na temelju polugodišnjih zahtjeva za plaćanje po ostvarenju zadanih kriterija. U protivnom će se planirani iznosi korigirati…

Sve slike i informacije o iznosima o planiranim aktivnostima i ulaganjima preuzete sa: planoporavka.gov.hr